LED (light emiting diodes)
Dok ne stigne nova generacija
LED dioda (otprilike za dvije godine), prosječan uzgoj sa
LED lampama nije ekonomski isplativ, osim naravno za uzgajanje u malom prostoru, kad je temperatura glavni problem.
Postoje mnoge neistinite tvrdnje u vezi uzgoja sa
LED lampama, a najvise ih stvaraju prodavači koji pokusavaju opravdati svoje visoke cene.
KOLIČINA FOTONA
Biljka za fotosintezu koristi fotone.
Lumen po metru kvadratnom, ili
watt po metru kvadratnom se koriste za mjerenje osvetljenosti, uzimajući u obzir da sve lampe sa kojima uzgajivači rade imaju vise manje jednak broj
fotona po lumenu (nije vise od 15% razlike između pojedinih), ali to ne važi kada govorimo o
LED tehnici, pošto emituju uzak spektar svetlosti, jedan
lumen po metru dobiven od vale daljine
660nm,
LED dioda ima
šest puta više fortona nego
HPS žarulja sa istim promerom lumena po metru.
Zato moramo koristiti broj fotona kako bi uporedili.
Minimalno po standardu,
400w HPS po kvadratno metru, jednako je
650 mikro mola fotona (uE) (po metru kvadratnom, ili 1000 uE
(600w HPS)=1 mili mol fotona.
ISKORISTIVOST
Uobičajeno je da se koriste
HID lampe u vodoravnom položaju uz pomoć reflektora, koji gubi
20-25% svjetla žarulje (zbog ovoga, vertikano postavljene “
cooltube” bez reflektora daju više grama po wattu).
LED su često postavljene da emitiraju u jednom smijeru, pa je iskoristeno
75-80% fotona.
660nm LED imaju otprilike
25% vise koristi u fotosintezi nego prosečan
HPS spektar, i
15 do
25% bolje “upijanje” svjetla na listovima biljke. Znači, koristeći ovu valjnu daljinu, može se očekivati isti urod koristeci upola fotona manje nego sto
HPS emitira a minimalno
325 uE.
Ljudi se cesto zavaravaju misleći da
LED ima najbolju iskoristljivost kod pretvaranja električne energije u svjetlo, zapravo ima manje nego jaka
HPS žarulja. Uračunavajuću gubitke na prgušnici,
600w HPS pretvara
35-38% energije u
PAR (400-700nm) svjetlost. Trenutno, najbolje
LED na tržištu su ispod
35%, i vrlo često ispod
20%.
Način da im se pojača efikasnost, je
underdrive* ali to znatno povecava početni trošak.
underdrive* –
metoda koja se koristi u tehnici radi povećanja iskoristivosti trošila i produljenja radnog vijeka, smanjuje se napon operacije ali dodaje se vise trošila da se postigne jednaka proizvodnja
Recimo da imamo
660nm LED sa iskoristljivosti od
30% (što bi bilo vrlo dobro), i
5,35 uE emitirano po jednom wattu, da bi dobili 325uE (slicno kao sto ima
400w HPS sa reflektorom), trebamo emitirati
60,74 watta, znaci trošimo
202 watta. To je dobro, trošimo upola manje watta, ali jeli isplativo platiti toliko za opremu :?:
CIJENE I EKONOMSKA ISPLATIVOST
Na sreću, cijene
LED dioda na tržištu padaju i povećavaju im se preformanse, znači u bliskoj budućnosti, to će biti itekako isplatljiv način uzgajanja biljaka.
Ali za sada, prodavači
LED lampi moraju dosta podataka prelagati, da bi uverili kupce kako je to isplatljivo.Ova tehnika se treba jos mnogo proučiti i pričekati pad cena prije nego se počne masovno upotrebljavati.
LED KAO POMOC UZ HID
Za sada
LED lampe su dobra opcija ako zelimo malo redizajnirati naš vrt. Dobre su kao pomoć
HID lampama za niže vrhove i mjesta koja one ne pokrivaju dovoljno.
LED lampe rade tako "hladno" da da se slobodno mogu približiti biljkama. Mogu se obesiti između grana i na mjesta nezamisliva za
HID lampe zbog njihove emisije topline. Ovo nam omogućava uzgoj u mnogo manjim prostorima eliminirajući problem topline koji smo itekako imali kod
HID lampi.
Uzgajivači obično koriste centralno postavljen izvor svijetla (žarulja sa reflektorom iznad biljke). Da bi omogućili svetlu da dosegne donje djelove biljke, koriste se vrlo jaki intenziteti svetla, što rezultira manjoj stopi fotosinteze (manje grama po wattu), jer je intezitet svetla prejak i prelazi tačku maksimuma koje bilje iskoristava za fotosintezu.
Mnogi uzgajivaci koriste svetlost blizu tačke zasićenja.
Postoji način da se ovo izbjegne, korištenjem bočnog svjetla. Vertikalni sistemi tu imaju prednost i nemaju reflektore.
Za povećanje fotosinteze kod ravnih sistema; smanjenje inteziteta (korištenje manjih žarulja ili jos bolje, korištenje paraboličkog reflektora za veće površine po žarulji) Dodavanje bočnog/vertikalnog osvjetljenja zbog niskih djelova biljke.
Problem kod toga je što žarulje koje se koriste u ove svrhe, moraju biti niske temperature da se dovoljno priblize biljci bez da je izgore, i do nedavno, su to jedino mogle neonke koje su zbog svojih mana rijetko korištene; Krhke su i nije ih jednostavno smjestiti među biljke.
Tu
LED lampe mogu pomoći.
LED diode su vrlo su male, i lampe je moguće izvesti u bilo kojem obliku, nisu krhke, dovoljno su hladne i nema problema kod korištenja za niže delove biljke..
BOJE I VALNE DULJINE
LEDdiode su ivori svjetla blizu monokromatske (bijele nisu dobre za uzgoj). Znači možemo izabrati dio spektra koji odgovara našim biljkama.
Problemi kod gajenja samo sa
LED lampama su povezani sa činjenicom da im hvale neke valne daljine bitne za biljku. Ali ovo nije problem ako se koriste kao pomoćno svjetlo, jer
HID lampe daju sve valne daljine koje su potrebne.
U budućnosti bice idealno koristiti kombinaciju
plavih i crvenih LEDdioda ali, za sada,
plave LED diode su preskupe i imaju malu iskoristivost prema crvenima, Zato bi bilo dobro koristiti
crvene kao dodatno svjetlo uz
HID lampu.
Za razlicite prostore u kojima uzgajamo, koristimo razlicize sulucije postavljanja lampi. Predlaže se ugrađivanje
LED-a u “lance”, na primjer
2,50 sa 30 centimetara i vješanje između biljki. Kako bilja raste više lampi se dodava.
TOPLINA
LED diode su daleko od 100% iskoristivosti energije. Zapravo jake [b]LED[b]diode imaju
ispod 30%. Ostalih
70% energije se pretvara u toplinu.
Zbog toga
LED lampe moraju biti izvedene na
velikim površinama sa hladnjacima. Kompaktne izvedbe nisu bas dobre.
LED diodama se pojačano smanjuje rok trajanja i efikasnost ako su izvedene gusto i griju se preko
[40ºC.
Gajenje sa
LED lampama stvara manje topline jer je manje watta potrebno za isti efekt, i svo odvođenje topline ide preko materijala na koji su diode ugrađene, one ne zrače toplinu (biljke trebaju manje vode). Da bi se dostiglo to korištenje manje watta nego sa
HID žaruljom,
LED-ice moraju biti dovoljno efikasne i dobro raspoređene.
Ključ uspjeha je dobro rasporediti
LED lampe po prostoru, razmišljajući trodimenzionalno, sa dobrom distribucijom svijetla i dobrim odvođenjem topline.
Generalno govoreći svaki watt
LED dioda treba najmanje 2,5 centimetra kvadratna disipacijske površine za odvođenje topline (
bakar, aluminij). Obratite paznju na to da je odvođenje topline u vertikalnom sistemu dva puta efikasnije nego u horizontalnom.
Ako zelimo uzgajati svakojake biljke, potrebno nam je
UV, Plavo, Crveno, Infracrveno. Znači trebali bi
85% Crveno, 12% Plavo, 3% UV/Infracrveno. To jest
400-420nm, 450-470nm, 620-660nm, and 700-730nm. Samo crvena, ili kombinacija crvena/plava ce uzgojiti samo
NEKE biljke. Isto tako, obratite pozornost na specifikacije: voltažu, ukupnu wattažu i lumene lxi/candele na specifičnim duljinama. Trebati ce vam (4) 5mm LED-ice po inču za dobar uzgoj.
PRODAVAČI LAŽU
Na web stranicama prodavača
LED dioda možete pronaći mnoge nažne informacije i prenapuhane podathe o
LED diodama.
Pazite kome vjerujete.
LED lampe su budućnost ali ne vjerujte slijepo proizvođačima. Pokušati će vas uvjeriti da su njihovi prozvodi ekonomski isplativi, ali kad ih pogledamo kroz matematiku, nisu.