Sta dalje [napredak legalizovanja]?

[imported_ejovrh]

Zlouporaba opojnih droga

Èlanak 173.

(1) Tko neovlašteno radi prodaje ili stavljanja u promet na drugi naèin posjeduje tvari ili pripravke koji su propisom proglašeni opojnim drogama,

kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina

(2) Tko neovlašteno proizvodi, preraðuje, prodaje ili nudi na prodaju, ili radi prodaje kupuje, drži ili prenosi, ili posreduje u prodaji ili kupnji, ili na drugi naèin neovlašteno stavlja u promet tvari ili pripravke koji su propisom proglašeni opojnim drogama,

kaznit æe se kaznom zatvora od najmanje tri godine, ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1 ili 2 poèinjeno u sastavu grupe ili zloèinaèke organizacije,

poèinitelj æe se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine ili kaznom doživotnog zatvora

(4) Tko neovlašteno pravi, nabavlja, posjeduje ili daje na uporabu opremu, materijal ili tvari za koje zna da su namijenjene za proizvodnju opojnih droga,

kaznit æe se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(5) Tko navodi drugoga na trošenje opojne droge, ili mu dade opojnu drogu da je troši on ili druga osoba, ili stavi na raspolaganje prostorije radi trošenja opojne droge, ili na drugi naèin omoguæi drugome trošenje opojne droge,

kaznit æe se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

(6) Ako je kazneno djelo iz stavka 5. ovoga èlanka poèinjeno prema djetetu, maloljetnoj, duševno bolesnoj, privremeno duševno poremeæenoj osobi, nedovoljno duševno razvijenoj osobi ili prema više osoba, ili je prouzroèilo osobito teške posljedice,

poèinitelj æe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(7) Opojne droge i sredstva za njihovo pripravljanje oduzet æe se.

(8) Poèinitelja kaznenog djela iz stavka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga èlanka koji je dragovoljno bitno pridonio otkrivanju djela sud može osloboditi kazne.


Zakon je donešen 1997 pa je u meðuvremenu došlo do odreðenih promjena koje su ovdje ukljuèene. Tamo di piše doživotni zatvor ne može biti toène te je vjerovatno rijeè o tipfeleru pa se misli na dugotrajni zatvor.
Dok nisam poèeo kopati po zakonu nisam bio ni svjestan da je zapravo u hrvatskoj posjedovanje droge za osobnu upotrebu u najmanju ruku dekriminalizirano. Prva liga idem odmah sad zapalit :D

[imported_Petar Pan]

Ma zapali ti svejedno ali ipak mislim da si malo pozurio sa zakljuckom

[imported_ejovrh]

Zašto misliš?

[imported_Petar Pan]

pa ne znam, koliko god puta procitao ovaj clanak zakona ne vidim taj dio koji bi me mogao osloboditi u slucaju da me uhvate (osim da cinkam dilera). kako si ti to shvatio?

[imported_ejovrh]

Tko neovlašteno radi prodaje ili stavljanja u promet na drugi naèin posjeduje tvari ili pripravke koji su propisom proglašeni opojnim drogama,

Kljuène rijeèi su " radi prodaje ili stavljanja u promet na drugi naèin" Dakle ako koristiš travu za vlastitu upotrebu nisi poèinio kazneno djelo.

Malo sam se raspitao o tome i izgleda da to stvarno toèno. Do te promjene je došlo 2003, nije mi jasno kako ja nisam za to èuo. Postoji i jedna aka. Busuæi da nije odreðeno kolika je gramaža za osobnu upotrbu, a kolika je za prodaju teoetski oni te mogu smatrati prodavateljem i ako imaš jedan joint.

Koliko sam èuo posjedovanje za osobnu upotrbu je sad prekršajno djelo, ali to još nisam provjerio. Kad budem æu javiti.

[imported_Petar Pan]

hmmm... nisam siguran, ne znam kako to funkcionira u praksi. zvuci predobro da bi bilo istinito. iako bi te, i da je tako, cekalo dosta zajeb... na sudu, dokazivanja itd...

ali sam siguran da se posjedovanje marihuane za osobne potrebe ne smatra samo prekrsajem, jer bi tada marihuana bila dekriminalizirana u punom smislu te rijeci , a o tome bi se sigurno puno pisalo u novinama.

a da o svemu tome pitas profesore na fakultetu? :D

[imported_ejovrh]

a da o svemu tome pitas profesore na fakultetu?

Pa i oæu, samo da poènu ispitni rokovi pa æu uhvatit asistenticu iz kaznenog i razjasnit.

[gloSS_ZelenKy]

Nemoj joj uletavat sa zjenicama ko svemir i kapilarama ko da si klorom oci umivao..zeka mala..svakako pitaj,jos ako je i ona za zapalit ufffff di bolje :P :P :P :P

[imported_ejovrh]

Puno ljudi je na forumu reklo da bi trebali educirati ljude o travi u cilju legalizacije. Ne slažem se baš s tim.
Naime u zadnje vrijeme sam dosta surfo po stranicama koje se bave problemom legalizacije i moram vam reæi da mislim da one ljude koje doživljavaju marihuanu kao i svaku drugu drogu mi nikada neæemo razuvjeriti. Ne zato što nemamo dobre argumente nego zato što njih agumenti ne zanimaju. Stoga smatram da bi se trebali orijentirati na ljude koji (zbog raznih razloga) veæ sada smatraju da travu treba legalizirat i potaknuti njih da se ukljuèe u borbu.
Što se tièe naèina kako æe se to provesti mislim da je neophodno da se pokrene javna rasprava po tom pitanju. Moramo dovesti do toga da se u veèernjim emisijama u kojima se inaèe prièao o gospodarstvu i porezu poène prièati o travi. To nije nimalo jednostavan posao, pa se zbog toga moramo skupiti svi mi koji razmišljamo isto te naæi ljude koje imaju iskustva u pokretanju javnih rasprava.

[imported_Tihojla]

tu se baš i ne slažem sa tobom jer sam proturijeèiš sebi. Ukoliko s jedne strane imaš ljude koji su za a sa druge strane one koji su protiv nikakva javna rasprava ti neæe pomoæ jer nemaš na koga djelovati.

Ukoliko je više onih koji su za legalizaciju onda ih samo moraš okupiti a ne raspravljati o marihuani.

Mislim da je informiranje iznimno bitna stvar jer uvijek postoje oni ljudi koji su spremini proispitivati svoje stavove i upravo na njih æe tvoje javne rasprave ciljati.

Sa druge strane apsolutno se slažem sa tobom da "kampanja" netreba biti usmjerena na one koji su za veæ na one koji neznaju ili koju su protiv. Nisu baš svi zadrti ali je èinjenica da mnogi ne razumiju razliku izmeðu ove i one droge.

[imported_ejovrh]

Javna rasprava je neophodna zbog tri razloga:

1) Da bi pokazali da u društvu postoji skupina koja želi legalizirati marihuanu

2) Da potaknemo lude koji tako razmišljaju da nas javno podrže i pridruže

3) I zadnje da na taj naèin izvršimo pritisak na zakonodavce da promjene zakon.

Naravno da bi se usput vršilo bobardiranje argumentima pa bi neki ljudi promjenili svoje mišljenje, ali to je jednostavno premali postotak da bi se kampanja usmjeravala k tome (kao što si i sam rekao).

[imported_Tihojla]

Zašto mi se èini da je tebi kampanja i javna rasprava ista stvar?

Originally Posted by ejovrh

1) Da bi pokazali da u društvu postoji skupina koja želi legalizirati marihuanu

to se zove izgraðivanje vidlivosti a ne javna rasprava. Za primjer isto to æeš napraviti sa Marihuana maršom ili prosvjedima (hint: prava životinja)

Originally Posted by ejovrh

2) Da potaknemo lude koji tako razmišljaju da nas javno podrže i pridruže

To pak spada pod mobilizaciju (aktivista)

Originally Posted by ejovrh

3) I zadnje da na taj naèin izvršimo pritisak na zakonodavce da promjene zakon

a to je zagovaranje (bilo time što æeš skupiti dovoljan broj glasaèa ili dovoljno novca da kupiš politièare)

I potpuno se slažem sa tobom da su to tri najpotrebnija koraka ali to nije javna rasprava, samo sam to htjeo reæ.

Nego mene zanima jel itko uopæe zna zašto je uopæe marihuana kriminalizirana?

[marva]

Zato što je mnogo dobra!

Originally Posted by ejovrh

2) Da potaknemo lude koji tako razmišljaju da nas javno podrže i pridruže

Zaista je fascinantan broj ljudi koji koriste marihuanu a ne (ne žele da) rade ništa povodom legalizacije, ili samo ne zna da postoji već "organizacija" ;)

[Tripco]

Originally Posted by Tihojla

Nego mene zanima jel itko uopæe zna zašto je uopæe marihuana kriminalizirana?

Zbog SAD-a i njihovog pokušaja da kontrolišu svetski promet psihoaktivnih supstanci. Koliko se seæam, to poèinje od '61. i nekog svetskog pakta o zabrani upotrebe i prometa psiho supstanci. Tu je bila (delimice) izuzeta samo Indija. Ima toga na net-u, treba samo malo progooglati.

[imported_Tihojla]

Zbog SAD-a i njihovog pokušaja da kontrolišu svetski promet psihoaktivnih supstanci.

da ok ali to sigurno nije službeno mišljenje.

Mislim da bi to trebalo potražiti u nekom obrazloženju zakona iz juge jer imam filing da je ovo danas nasljeðeno iz juge u svim zemljama

[imported_ejovrh]

I potpuno se slažem sa tobom da su to tri najpotrebnija koraka ali to nije javna rasprava, samo sam to htjeo reæ.

Morat æeš mi onda dati neku definiciju javne rasprave da se više ne blamiram :D

Najvažnije je da se mi slažemo.

Nego mene zanima jel itko uopæe zna zašto je uopæe marihuana kriminalizirana?

Pa nije marihuana kriminalizirana nego sve vrste droga. Jedini je problem to što se marihuana ubraja u te oge, što opet nije skroz èudno jer je THC ipak haluciogena (je se tako kaže ) tvar.

[Tripco]

Taèno je, korene današnjih zabrana trebamo tražiti u zakonima SFRJ.
Ali, sve to ima predistoriju.
Prvo je Velika Britanija uvela 1924. zabranu korišæenja Cannabis-a u "rekreativne svrhe" (bez obzira kako je to u originalu formulisano). Taj zakon je važio za èitavu tadašnju imperiju, ali je teško bilo to svuda sprovesti u delo (èini mi se da su jedino na Jamajci, od svih kolonija, osim same matice Britanije, imali nekog uspeha).
1937. SAD donosi zloglasni "Marijuana Tax Act", pošto je prethodno, u periodu 1919.-1934. 29 saveznih država uvelo zabranu na korišæenje. Prva žrtva tog novog federalnog zakona je bila u Denveru (ironièno, Denver je krajem prošle godine postao prvi veliki grad u SAD gde je referndumom odluèeno da se Cann. dekriminalizuje u potpunosti).
Èini se da je više uzroka donošenja takvog zakona. Na stranu pritisak senatora iz država koje su veæ zabranile, ali mnogi u SAD danas vide Edgara J. Hoovera (tadašnjeg šefa FBI) kao glavnog krivca. On je, naime, bio poznati "mrzitelj" crnaca, hispanaca, komunista i homoseksualaca (o tome da je i on bio homiæ postoje brojni dokazi, no to ovde nije bitno). Ali, najviše od svega je mrzeo Jazz. Ne raèunajuæi da su sve ove navedene grupacije bile u to vreme jako ozloglašene kao konzumenti vu, Jazz muzièari su predstavljali stalne eksponente upotrebe, pri èemu su neki od njih i propagirali upotrebu (koliko se u to vreme moglo).
S druge strane, neki racionalniji autori uzrok zabrane vide u lobiranju alkoholne (koja se oporavljala od prethodne prohibicije), duvanske (delimièno) i što je možda najvažnije, industrije sintetièkih vlakana, koja je u to vreme tek poèela da se razvija. S tim u vezi, bilo je potrebno diskreditovati indistriju konoplje u svakom smislu.
Tokom drugog svetskog rata, nije bilo dovoljno sintetskih vlakana, tako da je hemp industrija ponovo oživela, pa je èak u to vreme postojao i slogan "Hemp for Victory". Posle rata je bilo teško kontrolisati upotrebu u uživajuæe svrhe (hedonizam je bio na ceni, posle svega preživljenog), ali se industrija sintetièkih vlakana nije predavala. Poèetkom pedesetih je dobro došao i tzv. "lov na veštice" senatora McCarthy-a i tu je zakon jako došao do izražaja.
Poèetak šezdesetih je doneo solidno otopljavanje u eri hladnog rata i to je bilo poèetak druge faze opšte globalizacije, tj. Novog svetskog poretka. Samim time, poèele su se donositi odluke, dogovori i zakoni na globalnom nivou. Dakle, u to vreme (1961.) je i došlo do "Single Convention on Narcotic Drugs" ,
pogledate na:
http://en.wikipedia.org/wiki/Single_...Narcotic_Drugs
Shodno tome i SFRJ je oèela da primenjuje zakon o gajenju, upotrebi i prometu Cannabis-a i njegovih derivata. Pod isti ugovor je potpalo i gajenje industrijske konoplje, koje je regulisano zakonom, ako se ne varam (imam èlanak o tome na hard discu, ali ne mogu trenutno da ga naðem), iz 1966., po kome je svaki uzgoj industrijske konoplje bez supervizije nadležnih organa ilegalan. To nije pogodilo toliko regione gde se veæ uzgajala industriska konoplja na velikim površinama i na državnim gazdinstvima (u Vojvodini i Slavoniji, mahom), ali je znatno ugrozilo individualni uzgoj u Bosni, južnoj Srbiji, Kosovu i Makedoniji, a to su upravo podruèja gde je gajena turska landrace sativa sa izvesnim psihoaktivnim svojstima (primarno u svrhe dobijanja vlakana, ali su cvetovi stvarno bili dobri). Ja sam zasade takve konoplje nalazio po istoènoj i južnoj Srbiji, ali pouzdano znam da je u zapadnoj Makedoniji ima èak i u divljini, po brdima.
Znaèi, sve je došlo pod udar države, a do tada je praktièno moglo da se gaji sve bez ogranièenja.
Kad smo veæ kod države, imam podatak da je Kraljevina Jugoslavija tokom tridesetih godina prošloga veka imala ogledna polja Cannabisa u okolini Bitole u Makedoniji, koja je gajena iskljuèivo u medicinske svrhe, dakle, bila je sigurno dobra za pušenje. Od toga se odustalo zbog pritužbi lokalnih pèelara kojima je mnogo pèela uginulo nakon ispaše na poljima konoplje.

[imported_ejovrh]

Vrlo iscrpno i zanimljivo. Što se tièe korištenja u industrijske svrhe, prema zakonu o zloupotrebi droga (valjda se tako zove) uzgajanje marihuane u industrijske svrhe je dopušteno, ali po posebnoj dozvoli ministra poljoprivrede.

[imported_ejovrh]

Evo da napokon odgovorim na ono pitanje. Izmjene KZ iz 2003 su ukinute ustavnom odlukom zato što je KZ organski zakon te se mora izglasati apsolutnom (50% + 1 svih zastupnika)veæinom glasova. Zašto te izmjene nisu kasnije donesene traženom velièinom nemam pojma.

U skladu s time trenutno èlanak 173 glasi:

Èlanak 173.

(1) Tko neovlašteno posjeduje tvari ili pripravke koji su propisom proglašeni opojnim drogama,

kaznit æe se novèanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Tko neovlašteno proizvodi, preraðuje, prodaje ili nudi na prodaju, ili radi prodaje kupuje, drži ili prenosi, ili posreduje u prodaji ili kupnji, ili na drugi naèin neovlašteno stavlja u promet tvari ili pripravke koji su propisom proglašeni opojnim drogama,

kaznit æe se kaznom zatvora od jedne do deset godina, ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(3) Ako je kazneno djelo iz stavka 2. ovoga èlanka poèinilo više osoba koje su se udružile radi èinjenja tih djela, ili je poèinitelj toga kaznenog djela organizirao mrežu preprodavatelja ili posrednika,

poèinitelj æe se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine, ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(4) Tko neovlašteno pravi, nabavlja, posjeduje ili daje na uporabu opremu, materijal ili tvari za koje zna da su namijenjene za proizvodnju opojnih droga,

kaznit æe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(5) Tko navodi drugoga na trošenje opojne droge, ili mu dade opojnu drogu da je troši on ili druga osoba, ili stavi na raspolaganje prostorije radi trošenja opojne droge, ili na drugi naèin omoguæi drugome trošenje opojne droge,

kaznit æe se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(6) Ako je kazneno djelo iz stavka 5. ovoga èlanka poèinjeno prema djetetu, maloljetnoj, duševno bolesnoj, privremeno duševno poremeæenoj osobi, nedovoljno duševno razvijenoj osobi ili prema više osoba, ili je prouzroèilo osobito teške posljedice,

poèinitelj æe se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(7) Opojne droge i sredstva za njihovo pripravljanje oduzet æe se.

(8) Poèinitelja kaznenog djela iz stavka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga èlanka koji je dragovoljno bitno pridonio otkrivanju djela sud može osloboditi kazne.

[imported_Cypress_Hill]

to se rijetko provodi! trava ko cigare postala!(normalna) :twisted: :twisted: ja se ne bunim!!