CFL - ŠTEDNE ŽARULJE
Kompaktna fluorescentna lampa (CFL), poznatija kao štedna žarulja, vrsta je fluorescentne lampe koja ide u standardno grlo za obicne žarulje.
U usporedbi sa obicnim žaruljama sa žarnim nitima, CFL ima duži radni vijek i koristi manje struje. Zapravo, CFL nadoknadi svoju cijenu tako da poroši manje struje za 500 sati njenoga korištenja.
CFL se najcešce garantira za 8,000 sati. (500 do 2000 sati kod obicne žarulje, ovisno o izgladenosti napona i mehanickim udarima)
CFL koriste cetvrtinu energije od obicnih žarulja sa žarnom niti. Na primjer, 15-watt CFL daje jednako svjetla kao i 60-watt žarulja sa žarnom niti (približno 900 lumena ili 60 lumena po wattu).
CFL se proizvode u razlicitih temperatura boje:
"Warm white" ili "Soft white" (2700 K - 3000 K) daje svijetlo slicne boje kao i obicne žarulje, na oko žuckaste boje
"White", "Bright White", ili "Medium White" (3500 K) daje svijetlo sa malo manje žute boje ali i dalje toplo na oko
"Cool white" (4100 K) emitira bijeli ton... na oko bijela boja
"Daylight" (5000 K - 6500 K) lagano daje na plavo
Evo neke oznake za neonke i štedne od OSRAM-a i njihove temperature boja
2700K - 827 Warm White
3000K - 830 Warm White
3500K - 835 White
4000K - 840 Cool White
6000K - 860 Daylight
6500K - 865 Cool Daylight
Glavni element folurescentne lampe je hermeticki zatvorena staklena cijev. Cijev sadrzi malo zive i inertni plin, tipicni argon, pod jako slabim pritiskom. Cijev sadrzi i fosforov prah, nanesen na unutrasnju stranu staklene cijevi. Cijev ima dvije elektrode, po jednu na svakom kraju, koje su spojene u elektricni strujni krug. Elektricni krug, koji cemo pregledati kasnije, spojen je na izvor izmjenicne struje.
Kada ukljucimo lampu, struja potece kroz strujni krug do elektroda. Izmedju elektroda nastane razlika potencijala, napon, pa se elektroni krecu kroz cijev, od jedne elektrode do druge. Ova energija pretvara nesto zive iz tekucine u plin. Kako se elektroni i nabijeni atomi krecu kroz cijev, neki od njih se sudaraju sa atomima zive u plinovitom stanju. Ovi sudari uzbudjuju atome, izbacuju elektrone u vece energetske levele. Kada se elektroni vracaju na svoju prijasnju energetsku razinu, oslobadjaju se fotoni.
Valna duljina fotona odredjena je sa konfiguracijom elektrona u odredjenom atomu. Elektroni u zivinim atomima su uredjeni tako da oslobadjaju vecinu svijetla u ultravioletnom spektru. Nase oci ne vide ultravioletne fotone, zato ovo svijetlo treba biti pretvoreno u vidljivo kako bi lampa svjetlila.
Tu fosfor koji se nalazi na unutrasnjoj strani cijevi stupa na snagu. Fosfor je tvar koja svijetli kada je izlozena svjetlu. Kada foton udari fosforov atom, jedan fosforom elektron skoci u vecu energetsku razinu i atom se ugrije. Kada se elektron vrati na normalnu razinu, osobadja energiju u obliku drugog fotona. Ovaj foton ima manju energiju nego originalni, jer ne jedan dio energije potrosen na toplinu. U flourescentnoj lampi emitirana svjetlost je vidljiva -- fosfor nam daje svijetlo koje mi vidimo. Proizvodjaci mogu varirati boju spektra kombinacijama fosfornog sloja.
Konvencionalne zarulje sa zarnom niti emitiraju i dobar dio ultravioletnog svjetla, ali ga ne konvertiraju u vidljivo svjetlo. Posljedicno, dobar dio energije za napajanje obicne zarulje sa zarnom niti je bacen. Fluorescentna lampa to nevidljivo svjetlo iskoristava, tako da je znatno efikasnija. Obicne zarulje gube mogo energije na emitiranje topline, dok je to kod flourescentnih znatno manje. Obicna flourescentna zarulja je 4 do 6 puta efikasnija od zarulje sa zarnom niti. Ljudi najcesce u kucama koriste obicne zarulje jer one emitiraju spektar sa vise crvenog a manje plavog svjetla i stvaraju topliju atmosferu.